Broj pcelinjih drustava na jednom mjestu zavisice od rasporeda i trajanja pcelinje pase. U krajevima obilne pase - kao sto su bagremova, kaduljina, vrijeskova, livadska i sumska - broj kosnica zavisice od prinosa u medu, a to se ocjenjuje stanjem biljaka prema padavinama i klimatskim prilikama do njihovog cvetanja. Ako su izgledi za medobranje slabi, onda je dovoljno 50 pcelinjih drustava na jednom mestu; pri dobrim izgledima moze se na bagremovoj, kaduljinoj i vrijeskovoj pasi smestiti i 500 kosnica, dok se na livadskoj, lipovoj i pasi poljoprivrednih kultura na jednom mestu ne sme smestati vise od 50 kosnica. Na ovim pasama se broj kosnica na jednom mestu ogranicava zato sto su prinosi znatno slabiji pri vecem broju kosnica. Pored toga, vrlo cesto dolazi do grabezi u bespasnom periodu, pogotovo kad je na jednom mestu ili u neposrednoj blizini smesten veci broj kosnica razlicitih vlasnika. Ukoliko je, pak, veci broj kosnica razmesten na udaljenosti vecoj od 2 km opasnost od grabezi je mnogo manja, a prinosi su daleko veci.
Vrlo je tesko odrediti koliko treba da bude tacan broj kosnica na jednom mjestu ili u jednom kraju. Ako su u nekomkraju iz godine u godinu pase slabe, nije preporucljivo drzati veci broj kosnica. S povecanjem broja kosnica treba ici samo dotle dok se povecava prosecan prinos. Cim prinos opada, treba prestati s povecanjem broja kosnica, a drustva seliti na druga mesta. Ipak za svaki kraj i za svako mesto merilo treba da bude prosecan trogodisnji prinos po jednom drustvu. Ako prosecan prinos ne iznosi vise od 20 Kg meda po jednom pcelinjem drustvu, onda je to siguran znak da je na tom mestu prevelik broj kosnica ili je pasa slaba.